10 pitanja o kalorijama i nutritivnoj vrijednosti granole.

O kalorijama granola do sada se često pisalo i još uvijek se piše na sve strane.

Čovjek bi pomislio da o tome već sve znamo i da je ta tema objašnjena i završena.

No, o kalorijama granola uvijek se iznova postavljaju ista pitanja i iznose slične nedoumice.

U prvome tromjesečju 2024. na adresu našega obrta pristiglo je mnogo pitanja o kalorijama i nutritivnim vrijednostima naših i drugih granola.

Kako se ovaj uzorak toliko puta ponovio, odlučili smo napisati ovaj prigodni tekst i zažeti sve što ste pitali u 10 „koliko“ pitanja i 10 „toliko“ odgovora uz dodatno objašnjenje.

Koliko kalorija ima granola?

Od 350 do 650 kcal.

Kalorijski profil bilo koje granole najtočnije ćete odrediti ako ih odnesete na laboratorijsko ispitivanje. Sve ostale mogućnosti izrade profila su približne.

Ono u čemu često griješimo je izvlačenje podataka iz svojevrsnih nutritivnih baza pa na osnovu tih informacija gradimo dojmove o kalorijama granola.

Treba znati da su takve informacije korisne samo ako poznajete izvor i metodologiju prikupljanja: jesu li podaci točni i približni, jesu li izvori prikupljenih podataka vjerodostojni, jesu li uračunati tzv. retencijski faktori, čijem zakonodavstvu pripadaju i sl.

Koliko je granola zdrava za djecu?

Ako naše dijete može žvakati i sigurno progutati zalogaj granole, smije se uključiti u prehranu djece. Baš takva je naša Luna, jogurt granola.

Zdrava će biti u ova dva slučaja:

Ako se jede umjereno. Jednom ili dvaput tjedno. Može i tri puta tjedno.

Ako je granola dio uravnotežene prehrane. Hrana životinjskog podrijetla i hrana biljnoga podrijetla.

Koliko šećera očekivati u granoli?

Od 10 do 20g šećera.

Je li strah od šećera u granolama opravdan najbolje ćemo razlučiti ako ih usporedimo sa izmjerenim količinama šećera u prehrambenim proizvodima koje gotovo svakodnevno jedemo:

Slatkiši

Kolači

Čokolada

Keksi

Gazirana pića

Kako na mnogim proizvodima nalazimo prehrambene tvrdnje o šećerima, a obično ih prihvaćamo kao zdravstvene, donosimo tri slučaja izjašnjavanja o količini šećera koja su i zakonski dozvoljena:

Granola s malom količinom šećera. Ako 100g granole ne sadrži više od 5g šećera u krutome stanju.

Granola bez šećera. Ako 100g granole ne sadrži više od 0,5g šećera.

Granola bez dodanog šećera. Ako granole ne sadrže nikakve dodane monosaharide ili disaharide niti bilo kakvu drugu hranu koja se koristi u svrhu zaslađivanja.

Granola sadrži prirodno prisutne šećere. Ako je granolama dodana hrana koja se koristi u svrhu zaslađivanja, a šećeri su prirodno prisutni u njoj.

Koliko bjelančevina (proteina) ima u granoli?

Više od 10g.

Ako se pitate čemu ovaj makronutrijent, treba znati da bjelančevine ili proteini pružaju ljudskom zdravlju osnovne aminokiseline i esencijalne aminokiseline potrebne za sintezu proteina, ali i za procese razgradnje.

No, kao i kod ostalih makronutrijenata, količina proteina ne bi smjela biti primarni motiv izbora granole, već kvaliteta proteina na koju najviše utječe postupak proizvodnje.

Da, različiti industrijski procesi proizvodnje mogu utjecati i utječu na stupanj probavljanja proteina. Obično smo mišljenja da što je hrana procesiranija, bioiskoristivost njenih dostupnih proteina je manja.

No malo je poznato da procesi proizvodnje hrane mogu mijenjati brzinu probavljanja i apsorpcije proteina u našem organizmu.

Neki protein granole može biti „brz“ ako je njegova brzina razgradnje (hidrolize) nakon doručka ili užine toliko velika da odmah iz želuca prelazi u sljedeći dio probavnog sustava.

Nasuprot tome, postoje i proteini granole koji su „spori“. Slijedom prethodnoga objašnjenja, sporije se razlažu i dulje se zadržavaju u želucu prije nego se nastave probavljati.

Koliko vlakana ima u granoli?

Više od 10g.

Vlakna (prehrambena) su važna i to već svi znamo. Nalaze se istaknuta u kalorijskim tablica proizvoda, a granole su bogate vlaknima jer su proizvedene od namirnica biljnoga podrijetla.

No, poznajemo li dovoljno načine na koje sve možemo definirati vlakna?

Analitičke metode složit će svoju definiciju s obzirom na postupak izolacije, a druge prema biološkim karakteristikama.

Kako vlakno ne bi bilo samo vlakno, potrebno je, ako već želimo znati, uzeti u obzir oba pristupa.

Koliko kalorija ima keto granola?

Od 500 do 600 kcal.

Razlog tome je visok udio masti i proteina, a minimalni udio ugljikohidrata.

Podsjetimo se: 1g masti oslobodit će 9 kcal, 1g proteina oslobodit će 4 kcal, a 1 g ugljikohidrata oslobodit će 4 kcal (1g vlakana samo 2 kcal).

Koliko masti ima u granoli?

Idealno je do 15g, ali na policama naših trgovina možemo pronaći granole s više od 25g masti.

Što se tiče zasićenih masti, idealno je do 2g, ali mogu se pronaći granole i s više od 5g

Na granolama je vrlo rijetko pronaći prehrambene tvrdnje poput „mala količina masti“ ili „bez masti“ jer je vrlo teško proizvesti takav proizvod.

Sve namirnice biljnoga podrijetla bogate su mastima, no te masti po ničemu ne sliče mastima iz namirnica životinjskoga podrijetla. Repertoar masti iz granola sasvim je različit po strukutri, građi, agregatnom stanju i sl.

Koliko ugljikohidrata ima u granoli?

Ako su granole na bazi pahuljica žitarica, ugljikohidrati zauzimaju najmanje 50% kalorijskog profila.

Granola se kao hrana obično jede na početku dana, nakon ustajanja i kratkoga vremena provedenoga nakon dugog, noćnog sna.

Ugljikohidrati iz granole, kao doručak, važni su jer je u tome vremenu potrebno na radnu temperaturu uključiti sve moždane funkcije.

Uz utjecaj na mozak, ugljikohidrati granola imaju izravan utjecaj na krvnu sliku, utaživanje gladi, produženje sitosti i raspoloženje.

Vodi se velika rasprava o tome treba li izbjegavati ugljikohidrate ili ne.

Iako je znanost o prehrani već odavno pokazala da ih se ne treba izbjegavati, neki se još uvijek uklanjaju od njih i potiču ostale da zamrze ovaj makronutrijent.

Istina o ugljikohidratima je vrlo jednostavna: u svakoj hrani oni su uvijek prisutni i prisutni su kao mješavina jednostavnih i složenih ugljikohidrata.

S nutritivnog stajališta gledano vrijedi: jednostavni ugljikohidrati, malena nutritivna korist. Složeni ugljikohidrati, velika nutritivan korist.

Ovaj makronutrijent ista je priča koja se ponavlja kao i u slučaju masti i proteina. U želji da si pojednostavimo ono što ne razumijemo, ugljikohidrat nam je ugljikohidrat.

Koliko se granola može smatrati zdravim obrokom?

Granola se može smatrati zdravim obrokom ukoliko se jede umjereno i zajedno s hranom životinjskoga podrijetla.

Tako barem kaže znanost o prehrani. I nutricionisti.

Ukoliko je naš prehrambeni odabir jesti samo hranu biljnoga podrijetla, vrijedi opet isto: umjereno, povremeno, postupno.

Koliko kalorija ima šaka granole?

Ovo pitanje doživjeli smo kao stanovito trik pitanje jer je, naravno, svačija šaka drugačije veličine.

Osim toga, to nas je podsjetilo na onu da „dnevno treba pojesti šaku orašastoga voća“.

Znanost o prehrani ne poznaje „šaku“ kao termin vezan za granolu, iako praktična primjena „šake“ nije daleko od istine. Naime, „šaka“ je simbol umjerenosti koji će samo potvrditi kako nije dobro pretjerivati niti sa orašastim voćem niti sa granolama.

…

Znanstvene spoznaje, klinička istraživanja i sama industrija granola napreduju, a mi se još uvijek borimo s nepoznavanjem osnovnih pojmova. I s lovcima u mutnom koji iskorištavaju naše neznanje.

Kalorije granola (i druge hrane) kako matematički zapisi ne znače mnogo ako ih se ne pogleda u svjetlu energetskoga profila. A on je centralni dio svake nutritivne vrijednosti granole.

Priča ovdje tek počinje.

Otkrijte što još čini nutritivnu vrijednost ili što se još mora znati o tipičnoj nutritivnoj deklaraciji granole (i bilo kojeg prehrambenog proizvoda).