Što je hrana s nula kalorija, malo kalorija, negativnim kalorijama?

Ako ste na internetu tražili hranu s nula kalorija, vjerojatno ste pronašli desetke popisa krastavaca, celera, zelene salate, tikvica ili jagoda. Neki članci tvrde da takva hrana gotovo nema kalorija, drugi da ih ima toliko malo da ih možemo zanemariti, a treći čak govore o takozvanim negativnim kalorijama.

Problem je što nijedan od tih izraza nije stručan.

Ne postoji uobičajena hrana koja nema energetsku vrijednost. Drugim riječima, ne postoji hrana s doslovno nula kalorija. Neke namirnice imaju vrlo malu energetsku vrijednost jer se najvećim dijelom sastoje od vode, ali i dalje sadrže određenu količinu energije.

Još je važnije razumjeti da kalorija nije sastojak hrane.

Kalorija je mjerna jedinica energije.

Hrana nema kalorije.

Hrana sadrži energiju, a kalorijama (kilokalorijama) izražavamo njezinu količinu.

Ta se razlika možda čini nevažnom, ali upravo ona objašnjava zašto su izrazi poput “hrana s nula kalorija” više internetski nego stručni naziv.

Zašto ljudi uopće traže hranu s nula kalorija?

Zato što žele smršaviti.

A kada žele smršaviti, prirodno traže hranu koju mogu jesti bez grižnje savjesti.

Nažalost, internet često iskorištava upravo tu želju pa stvara dojam da postoji hrana koju možemo jesti gotovo neograničeno, a da pritom ne unosimo energiju.

Takva hrana ne postoji.

Postoje samo namirnice različite energetske vrijednosti i različitog nutritivnog sastava.

Je li broj kalorija dovoljan da procijenimo neku namirnicu?

Ne.

Broj kalorija važan je podatak, ali nije jedini niti uvijek najvažniji.

Kao prehrambeni tehnolog, kada procjenjujem neku namirnicu, puno me više zanima njezin cjelokupni nutritivni sastav nego sam broj kalorija.

Pitam se:

• Koliku energetsku vrijednost ima?
• Koliko sadrži proteina?
• Koliko sadrži vlakana?
• Koliko sadrži masti?
• Kakvo mjesto može imati u uravnoteženoj prehrani?

Upravo zato dvije namirnice s potpuno različitom ulogom u prehrani ne možemo uspoređivati samo prema njihovoj energetskoj vrijednosti.

Broj kalorija nije jedino mjerilo kvalitete hrane.

Namirnica s visokom energetskom vrijednošću može biti izvrstan izvor proteina, vlakana ili zdravih masti, dok namirnica s niskom energetskom vrijednošću nije automatski nutritivno bolji izbor.

Zašto nije pošteno uspoređivati krastavac i kikiriki maslac?

Na internetu često možemo vidjeti usporedbe poput:

500 grama krastavca ili jedna žlica kikiriki maslaca.

Takve usporedbe zvuče zanimljivo, ali nemaju previše smisla.

Krastavac i kikiriki maslac nisu namirnice iste namjene.

Njihov sastav potpuno je različit.

Njihov udio vode potpuno je različit.

Njihov udio proteina, masti i ugljikohidrata potpuno je različit.

Zato ih nije dovoljno usporediti samo prema energetskoj vrijednosti.

SVJEŽA PAPRIKA	KIKIRIKI MASLAC
30 kcal/100g	590kcal/100g
30 kcal „sastoje“ se od:	590 kcal „sastoje“ se od:
6% energije iz metabolizma ugljikohidrata	8% energije iz metabolizma ugljikohidrata
1% energije iz metabolizma proteina	34% energije iz metabolizma proteina
0,3% energije iz metabolizma masti	58% energije iz metabolizma masti

Što su negativne kalorije?

Izraz negativne kalorije temelji se na tvrdnji da organizam na probavu određene hrane potroši više energije nego što iz te hrane dobije.

Istina je da probava troši određenu količinu energije.

Međutim, ne postoje uvjerljivi znanstveni dokazi da obična hrana može imati takozvane negativne kalorije.

Zbog toga se taj izraz ne koristi u znanosti o prehrani.

Kako onda razmišljati o hrani kada želimo smršaviti?

Ne tražite hranu s nula kalorija.

Tražite prehranu koju ćete moći održavati mjesecima i godinama.

Birajte više povrća.

Jedite dovoljno proteina.

Ne zaboravite cjelovite žitarice.

Jedite voće.

Povremeno pojedite i kolač.

Ako volite slaninu, pojedite i slaninu.

Mršavljenje ne određuje jedna namirnica nego način prehrane kroz dulje razdoblje.

—————————-

Najveća zabluda nije da postoji hrana s nula kalorija.

Najveća je zabluda da se mršavljenje može svesti na jednu namirnicu ili jedan broj.

Energetska vrijednost jest važan podatak, ali nije jedini.

Da bismo razumjeli neku namirnicu, moramo pogledati i njezin nutritivni sastav te mjesto koje zauzima u uravnoteženoj prehrani.

Drugim riječima, prestanite tražiti hranu s nula kalorija.

Umjesto toga, naučite razumjeti hranu.

FAQ (Najčešća pitanja o hrani s nula kalorija)

Postoji li doista hrana s nula kalorija?

Ne. U znanosti o prehrani ne postoji uobičajena hrana koja nema energetsku vrijednost. Neke namirnice imaju vrlo malo energije jer sadrže mnogo vode, ali i dalje nisu “bez kalorija”.

Što znači da neka namirnica ima nisku energetsku vrijednost?

To znači da u određenoj količini sadrži relativno malo energije. Primjer su krastavci, zelena salata ili jagode. Međutim, niska energetska vrijednost ne govori ništa o tome koliko je neka namirnica hranjiva ili koliko će vas dugo držati sitima.

Postoji li hrana s negativnim kalorijama?

Ne postoje uvjerljivi znanstveni dokazi da organizam na probavu neke namirnice potroši više energije nego što iz nje dobije. Zato se izraz “negativne kalorije” ne koristi u znanosti o prehrani.

Znači li više kalorija da je neka hrana manje zdrava?

Ne. Energetska vrijednost samo govori koliko energije namirnica sadrži. Ne govori je li ona nutritivno vrijedna niti kakvo mjesto ima u uravnoteženoj prehrani.

Zašto nije dovoljno gledati samo broj kalorija?

Zato što dvije namirnice s istim brojem kalorija mogu imati potpuno različit sastav. Proteini, masti, ugljikohidrati, vlakna, vitamini i minerali jednako su važni kada procjenjujemo prehrambenu vrijednost neke hrane.

Pomaže li hrana s niskom energetskom vrijednošću pri mršavljenju?

Može pomoći jer omogućuje veći volumen obroka uz manji unos energije. Ipak, uspješno mršavljenje ovisi o cjelokupnoj prehrani, životnim navikama i razini tjelesne aktivnosti, a ne o jednoj skupini namirnica.

Trebam li izbjegavati hranu s višom energetskom vrijednošću?

Ne. Namirnice poput orašastih plodova, sjemenki ili maslinova ulja imaju visoku energetsku vrijednost, ali su istodobno vrijedan dio uravnotežene prehrane kada se konzumiraju u primjerenim količinama.

Kako prehrambeni tehnolog procjenjuje neku namirnicu?

Ne promatra samo njezinu energetsku vrijednost. Važni su i udio proteina, masti, ugljikohidrata i vlakana, način prerade, preporučena porcija te uloga koju ta namirnica ima u cjelokupnoj prehrani.

Koji je najveći mit o hrani s nula kalorija?

Najveći je mit da postoji hrana koju možemo jesti neograničeno bez ikakvog energetskog unosa. U stvarnosti je mnogo važnije razviti uravnotežene prehrambene navike nego tražiti “čudesne” namirnice.

Što je važnije od traženja hrane s nula kalorija?

Naučiti razumjeti hranu. Kada znate što neka namirnica sadrži i kakvo mjesto ima u vašoj prehrani, broj kalorija postaje koristan podatak, ali više nije jedino mjerilo njezine vrijednosti.