Dijeta i mršavljenje: što kaže znanost, a što tražilice?
Dijeta je izgleda vrlo zloupotrebljiva riječ. Kao i u slučaju zdrave hrane, o čemu smo već pisali. Nitko je zapravo ne zna uobličiti u pristojnu definiciju, a ostavljena je na milost i nemilost algoritama i, napose, nama samima koji preko njih tražimo odgovore na svoja goruća pitanja o prehrani, mršavljenju i zdravlju općenito.
To je ukratko dojam koji ostavljaju rezultati pretraživanja na internetu.
Trenutno se samo na Google-u može pronaći 7 milijuna i 600 tisuća prikaza vezanih uz dijetu. Možete si samo zamisliti koliko je to rezultata na svjetskoj razini.
Možda je to samo jedan od pokazatelja koliko su dijete postale neizbrisiv dio našega života. Filozofija po kojoj svijet i mi egzistiramo. Ako pogledamo samo godišnji kalendar, uvijek nakon razdoblja slavlja (Božić, Uskrs i dr.) dolazi razdoblje dijeta.
Pa kao što je isprva sve bilo u znaku svečanih proslava, neograničenoga trošenja uz obilje jela i pića, u razdoblju dijeta sve je u znaku uskraćivanja hrane, kontrole apetita i stezanja remena.
Ljudski je da uvijek padamo na iste fore. Sve su to marketinški vrhunsko izrežirana vremena.
Koliko god bili lucidni, oštroumni ili pronicljivi, jednostavno nemamo šanse preživjeti strojeve izvrsno treniranih i odlično plaćenih stručnjaka koji su oblikovali ovaj i ovakav tijek naših života.
Kako je Go Go Granola živa zajednica koja prepoznaje važnost ove teme i platforma koja traži ono najbolje iz svijeta znanosti o hrani i prehrani, u ovome tekstu vam nudimo uvid u svijet dijeta kako ga vidi upravo znanost.
Usporedit ćemo ga sa svijetom u kakvom živimo surfajući do onoga što o dijetama znamo ili samo mislimo da znamo. Na vama je da ocijenite koji je pristup bolji.
Dijeta prema znanosti: bez odricanja i s pouzdanim rezultatima
Čini nam se zgodnim reći kako sve proizlazi iz znanosti i otkrića na njenim različitim područjima, čak i kad je riječ o dijetama. Sve ovisi kako smo spremni iskoristiti ta dostignuća.
Čistu znanost lako ćete prepoznati. Ona ne koristi riječi poput „možda“, „trebalo bi“, „uglavnom“, „navodno“… što je označavajući izričaj većine tekstova o dijetama na webu jer ne donose pouzdane i univerzalne dokaze da će ta i ta dijeta upaliti.
Čista znanost ne igra se s ljudskim osjećajima niti manipulira svojim postignućima koristeći ljudske emocije. Njena otkrića nisu ovdje da se vole ili mrze. Ona su ovdje da daju uvid u istinu.
Istinabog, čistu znanost kao uvid u istinu uvijek je potrebno, kako se to kaže, spustiti na razinu razumljivu svima nama. Čitati znanstvene radove, razumije se, mogu samo oni koji poznaju taj način izražavanja. U biti, nije to ništa posebno, ako ćete nam vjerovati na riječ, to je samo još jedna od vještina koja se vježba i uvijek se mora usavršavati.
Uglovi iz kojih znanost i struka gledaju na pitanje dijeta
Pogled iz više uglova općenito nam se preporuča kao najbolji kada tražimo rješenje za neki životni problem. To nas spašava od odlazaka u krajnost.
Kako bi mogli reći da barem poznajete dijete, donosimo vam kratki pregled uglova iz kojih čista znanost proučava ovo područje:
Jezični ugao
Dijeta nije izvorna hrvatska riječ. Dolazi iz engleskog govornog područja i u doslovnom prijevodu na hrvatski jezik znači „prehrana“ što sasvim mijenja naše poimanje na koje smo naviknuli.
Ugao znanosti o prehrani
Prehrana je kvantitativno precizna (ne smije biti ni manjka, ni viška) potreba ljudskoga organizma da održi homeostazu, tj. ravnotežu svih procesa u organizmu unošenjem mikro i makronutrijenata kroz hranu. Nedostatak bilo kojega nutrijenta remeti ravnotežu, što je preduvjet razvoja različitih bolesti.
Psihološki ugao
Dijeta nije odricanje. Čak i kada koristimo taj anglizam. To je ključno saznanje iz ovoga područja jer se ovim pristupom prehrani razvijaju pozitivni načini razmišljanja važni za upravljanje emocijama prilikom postavljanja ciljeva vezanih uz prehranu.
Medicinski ugao
Dok znanost o prehrani govori o prehrani zdravih ljudi, predmet medicine je prehrana bolesnih ljudi (dijetoterapija). Različita bolesna stanja iziskuju različite prilagodbe u prehrani. Sami liječnici nisu u mogućnosti propisivati obrasce prehrane pa je nužna stručna suradnja sa nutricionistima.
Pogled iz medicinskog ugla upozorava nas kako se hranom, ako smo bolesni, nikada nećemo do kraja izliječiti, niti spriječiti da nas starost ili „zub vremena“ očuva od zdravstvenih tegoba.
Sociološki ugao
Pogled iz ovoga ugla donosi nam suočavanje sa našim razmišljanjima o trendovima u prehrani. Prehrana danas ima sva obilježja trenda i podliježe svim sociološkim zakonitostima. Ako je gledamo kao trend, prehrana je najčešće ili društveno poželjna ili nepoželjna.
Najupečatljiviji trend je definitivno tzv. zdrava prehrana. Ona je, prema sociologiji prehrane, toliko ukorijenjena u naš svakodnevni život da je sasvim normalno što ljudi stvaraju malene zajednice čija je zajednička nit jedino i isključivo obrazac prehrane po kojem su odlučili živjeti.
Nama, dakako, ne pada na pamet zaključivati kojem prehrambenom odabiru treba dati prednost, ali ovom prilikom iskazujemo veliku žalost što smo se čak i po pitanju prehrane uspjeli raslojiti i kroz česte primjere netrpeljivosti i omalovažavanja toliko zaoštrili.
…
Još je mnogo uglova iz kojih znanost danas izrijekom pomaže da se kao obični ljudi ne utopimo u masi krivolovaca koji jeftinim trikovima iskorištavaju naše neznanje, a možda i namjerno žele da živimo u neznanju.
Kako nas o dijetama informiraju internetske tražilice?
A evo, došli smo do drugoga dijela ovoga teksta posvećenoga uglovima iz kojega na dijete gledaju tražilice.
Najprije, nemamo ništa protiv tražilica. One su samo niz algoritama složenih da pruže uslugu koju korisnik traži. Nisu živo tkivo, ne mogu odlučivati umjesto nas i nemamo ih što kriviti ako pred nas stave nepotpune, trendovske ili čak pogrešne informacije.
Pojmovi o dijetama s najviše pretraga
U hrvatskom standardnom jeziku nekoliko je stotina tisuća riječi (ovisno koji rječnik uzmete u obzir). Dijeta i prehrana nalaze se u svim rječnicima. No, pretraživanjem svake riječi odvojeno tražilice daju potpuno različite rezultate.
Kako je u uvodu spomenuto, riječ „dijeta“ ima 7 milijuna i 600 tisuća prikaza. Riječ „prehrana“ ima 16 milijuna i 800 tisuća prikaza. To je dokaz kako same tražilice prave razliku unutar dvije riječi koje imaju potpuno jednako značenje.
U prvih 10 rezultata uz riječ „dijeta“ Google nudi jednu te istu trendovsku reakciju na traženi upit. Svih deset prikaza govore o mršavljenju.
U prvih 10 rezultata uz riječ „prehrana“ Google daje sasvim slične trendovske odgovore, ali ovaj put usmjerene na nekoliko različitih definicija traženoga pojma u kojima kronično nedostaje onaj znanstveni pogled iz više uglova.
Google kategorije s naj dijetama
Veliku nam je pažnju privukla činjenica da i dalje pretražujemo dijete koristeći ovaj superlativni prefiks. Štoviše, sam Google nam ih nudi u rubrici „Povezana pretraživanja“.
Nabrojat ćemo nekoliko vrlo znakovitih kategorija:
Najlakša dijeta
Najjeftinija dijeta
Najbolja dijeta
Najbrža dijeta
Najjednostavnija dijeta
Jesu li sve te “naj” dijete vrijedne truda? Koji su im mogući rizici za zdravlje? O toj temi napisali smo poseban tekst u kojem dajemo odgovor na ova dva pitanja i predlažemo jednu, jedinu najlakšu dijetu za mršavljenje.
Dijete koje isključuju makronutrijent/e
Posebno su nam bile zanimljive dijete koje promiču mršavljenje i put do zdravlja potpunim odricanjem ili značajnim smanjenjem jednoga od tri osnovna makronutrijenta pitajući se što bi bilo kao da to isto učinimo sa žbukom (pijesak, namal, voda).
Razvojem industrije samopomoći u 20. stoljeću masti su ubrzo došle na zao glas, a ugljikohidrati su bili makronutrijent koji se reklamirao kao poželjan u prehrani. Nešto kasnije, dogodio se obrat. Masti su postale obožavane, a ugljikohidrati omraženi. Sve do početka ovoga tisućljeća proteini (bjelančevine) nekako su se provlačile ispod radara, da bi u ovo vrijeme postale omiljena tema kao makronutrijent koji osigurava zdrav život i mršavo tijelo.
Dijeta bez ugljikohidrata
Najtraženija prehrana s obzirom na vrstu makronutrijenta je dijeta bez ugljikohidrata. Ova je dijeta dvostruki oksimoron: dijeta je, ali bez (ugljikohidrata) i nemoguća je misija jer svaka hrana sadrži ugljikohidrate.
Naš je zaključak da zdravim ljudima ona nije potrebna, već oboljelima koji zbog naravi svoje bolesti moraju dobro planirati i smanjiti unos ugljikohidrata.
…
Prisjetimo se ovdje kako znanost o prehrani definira prehranu. Sukus svega je ravnoteža u organizmu. Nedostatak bilo kojega makronutrijenta u prehrani zdravih ljudi, preduvjet je razvoja različitih bolesti.
Prehrana bez glutena i laktoze
Gluten (protein) i laktoza (ugljikohidrat) vrlo su traženi pojmovi.
Oboljelima od celijakije i onima koji se nalaze u nekom od stupnjeva netolerancije na gluten, informacije koje pružaju tražilice mogu pomoći u potrazi za prehrambenim savjetima. Još su bolji izvor informacija različite udruge poput Celivite ili Bezglutenske radosti.
Najčešći problem s kojim se susreću oboljeli od celijakije i netolerantni na laktozu je lažno oglašavanje proizvoda kao bezglutenskih, odnosno bez laktoze.
Logika je sljedeća: ako sastojci proizvoda po prirodi ne sadrže gluten ili laktozu, i konačni proizvod napravljen od takvih sastojaka bit će bezglutenski ili bez laktoze.
Ova bi logika donekle bila ispravna kada bi se tijekom proizvodnje izbjegla kontaminacija. To znači da za proizvodnju bezglutenskih i bezlaktoznih proizvoda mora postojati izdvojen pogon u kojem se proizvodi samo takva vrsta hrane. I naravno, zaštićeni znak na ambalaži koji je dokaz da je ovlašteni laboratorij ispitao proizvod te u njemu pronašao sporni gluten i laktozu ispod dozvoljene granice.
…
Oboljelima od celijakije i netolerantnima na laktozu nije lako u životu. Od trenutka dijagnoze u njihov život ulazi jedna velika, velika briga. Ništa s čime se ne mogu nositi, ali mnogo im je teže živjeti od ljudi čija probavni sustavi nemaju takvih problema.
Stoga je prava žalost što mnogi od nas, pod izgovorom zdravoga života, svojevoljno i samovoljno izabiru i propisuju si prehranu bez gluten ili laktoze iako za to nemaju potrebu.
Završne misli
Spomenuli smo industriju samopomoći (danas vrijednu milijarde dolara). Sa svojim začetnicima trendova, vojskom producenata zdravoga života i manekena koji služe kao primjer društva uspješnih i poželjnih osobina, stvorili su pravu zbrku na području prehrane.
I dok industrija samopomoći koristi svako moguće znanstveno dostignuće da stvara trendove, mi se uglavnom uklanjamo od te iste znanosti. Više vjerujemo robotskim rezultatima tražilica iza čijih se riječi nitko ne usudi stati, a ne vjerujemo ni liječnicima, ni nutricionistima, ni kineziolozima – živim ljudima koji su stručni, obrazovani i iskusni na svojim područjima.
Kada je riječ o pronalaženju najbolje dijete i plana mršavljenja, postoje dva glavna pristupa: znanstveni pristup i pristup pretraživačima interneta.
Znanstveni pristup uključuje savjetovanje barem s liječnikom i nutricionistom, pregled istraživačkih studija i smjernica te donošenje odluka temeljenih na dokazima. Ovaj pristup se uglavnom smatra najpouzdanijim i najtočnijim načinom za pronaći dijetu koja je sigurna i učinkovita za mršavljenje.
Pristup pretraživačima uključuje unos pitanja u pretraživač i oslanjanje na rezultate koji se pojave. Iako ovo može biti pogodan način da se brzo dobije informacija, kvaliteta i pouzdanost informacija mogu varirati. Važno je kritički vrednovati izvore informacija i razmotriti njihovu vjerodostojnost prije donošenja odluka o intervenciji u svoju prehranu.
Uopće gledajući, najbolje je koristiti kombinaciju oba pristupa prilikom traženja idealne dijete i plana za mršavljenje. Savjetujte se s liječnikom i nutricionistom, pregledajte znanstvena istraživanja i koristite pretraživače kao alat za skupljanje dodatnih informacija, ali uvijek budite sigurni da ste kritički procijenili izvore i razmotrite njihovu vjerodostojnost prije donošenja bilo kakvih izmjena u svojoj prehrani.