Go Go Granola

Domaća granola za početak dana bez rafiniranih šećera.
domaća granola bez rafiniranih šećera

Domaća granola iz Go Go radionice dobroga doručka.

Domaća granola nije se oduvijek pripremala u našoj kuhinji.

Štoviše, do prije nekoliko godina nismo ni znali za granolu. U trgovinama smo redovito zaobilazili police sa izloženim žitaricama za doručak, a doručak općenito bio je organiziran kao lovački – tko što ulovi.

Ne sjećamo se više tko je prvi u našoj obitelji otkrio ovu vrstu doručka.

Trebala nam je hrana koja se priprema brzo, pojede još brže, a da je zasitna i da nas „drži“ cijelo jutro. Ili barem do pauze za topli obrok na poslu.

Kupovne granole okusom su nam bile, ah… tako-tako. No, bile su jeftine i počeli smo ih kupovati redovito te doručkovati barem triput tjedno.

Ubrzo, počeli smo sami pripremati dvije granole. U okusu cejlonskog cimeta i čokolade. Malo nas je više koštalo, ali okus je bio neusporedivo bolji. Kasnije, kada smo otvorili obrt, upravo te dvije granole nazvali smo Mejor (na španjolskom jeziku: bolje).

Kako je u našoj obitelji prehrambeni tehnolog i nutricionist, školovan na pravom studiju prehrambene tehnologije, bili smo sigurni da doručkujemo nutritivno zaokružene domaće granole koje su bez dodanih soli, rafiniranih šećera, umjetnih prehrambenih boja i dodanih ulja.

Vijest o novoj, boljoj, zdravijoj navici podijelili smo s drugima. I ponudili im nešto naših granola. Najviše im se svidjela ona u okusu čokolade.

Sredstva uložena u higijenu radionice najbolje su uložena sredstva

Ako nas pitate što je strateški najvažnije u pripremi domaćih granola, rekli bismo da je to higijena svega u radionici. Strojeva, radnih površina, pribora, ruku, zidova i podova.

Mjesečni troškovi na higijenu zauzimaju (barem kod nas) otprilike 50% fiksnih sredstava, ali to je obavezno ulaganje ako se želi biti izvrstan u kvaliteti domaćih granola.

domaća granola izvješće mikrobiološke analize hrane

(Zakonski propisanu kontrolu uzoraka granola obavlja HZJZ.)

Domaća granola bez dodanih soli protiv kardiovaskularnih tegoba

Kardiovaskularne bolesti su javnozdravstveni prioritet.

Naglašeno slana hrana često se spominje kao temeljni uzrok ovih bolesti.

Nutritivna analiza najboljih domaćih granola, ako im se tijekom pripreme ne dodaje sol, imaju zanemarivo malo soli. Stoga, uz sve ostale dobrobiti, preporuča ih se jesti svima nama koji moramo iz različitih zdravstvenih razloga izbjegavati sol.

Osim toga, prema našem iskustvu, dodatak soli u recepturu granole zanemarivo utječe na njen okus. Najpopularnije su: morska sol i himalajska sol.

Potonja se i dalje predstavlja kao bolja i zdravija, iako je znanost već dokazala da je to samo jedna od soli te da ne postoje argumenti da se njeni zdravstveni učinci izdižu iznad učinaka ostalih soli.

domaća granola bez dodane soli

(više u tekstu: „Himalajska sol – istina ili mit?“)

Domaća granola bez kokosovog ulja

Kokosovo ulje ima mnoge dokazane zdravstvene učinke, no u pripravi domaćih granola potpuno je beskorisno.

Općenito, kokosovo ulje se sastoji od zasićenih masnih kiselina i vrlo malo nezasićenih, no tijekom sušenja ili pečenja granole u kojoj se nalazi kokosovo ulje do izražaja dolazi učinak baš toga malenoga postotka nezasićenih masnih kiselina.

Lančana reakcija stvaranja slobodnih radikala u tri koraka („oksidacija lipida“) čine kokosovo ulje u granoli podložno brzom kvarenju što je suprotno tvrdnjama mnogih internet „stručnjaka“ o višetjednom, sigurnom skladištenju domaće granole.

domaća granola s uljem čuva se u vakuum posudama

(Ako ste ipak odlučili koristiti kokosovo ulje ili neko drugo ulje, preporučamo granolu čuvati u vakuum posudama koje sprječavaju izloženost granola kisiku.)

Bez skrivenih kalorija u domaćim Go Go granolama

Očite i skrivene kalorije pojmovi su o kojima se malo govori i piše.

Dok non-stop nailazimo na upite o hrani bez kalorija ili s nula kalorija, izostao je javni interes za kalorijama koje se „ne vide“.

Ovdje nije riječ o kemiji hrane.

Riječ je o našem ne čitanju nutritivnih tablica na ispravan način, kao i propuštanja da se prouči sastav hrane koju jedemo.

Mnoge skrivene kalorije pronaći ćemo u silnim dodacima koji produžavaju rok trajanja granola, a koji su na bazi ili šećera ili soli – koji se ne moraju navoditi kao „dodani“ jer zakon ne propisuje tako.

Kako i koliko domaće granole treba doručkovati?

Svježa domaća granola, kakva je tipična Go Go granola, može se jesti na nekoliko načina.

Prednost domaćih granola je što su one odmah spremne za jelo.

Prednost domaćih granola je i u tome što ih možemo doručkovati u količini koja nam odgovara, ali ni u tome ne treba pretjerivati.

Preporuka je doručkovati oko 50g granole.

Običaj je dodati jednu bananu ili šaku nekog drugog omiljenog voća.

Kojima je ovo dovoljno, želimo dobar tek. Ipak, preporučamo dodati mlijeko, jogurt i slične proizvode.

Dovoljno je uliti 2 dcl mlijeka ili jednu standardnu čašicu jogurta.

I tako barem dva ili tri puta tjedno što će ostaviti dovoljno mjesta za ostalu životno važnu hranu.

Domaće granole sa suhim voćem

Ukoliko nam svježe voće nije dostupno (pogotovo ono sezonsko), uvijek možemo dodati neko suho voće u naše recepture.

Suho voće je prava mala energetska bomba, puna ugljikohidrata koji nam trebaju na početku dana.

Koje suho voće? Najčešće su to: suhe brusnice, šljive, jabuke, smokve, banane, marelice i dr.

Domaća granola za oboljele od dijabetesa

Dijabetes kao i svaka druga bolest zahtijeva još pažljiviji odabir sastojaka granola.

Ovisno o tipu dijabetesa, integralne pahuljice žitarica se ne koriste.

Nisu strogo zabranjene, ali ih oboljeli više vole zamijeniti sa suhim čipsom od kokosa jer ima vrlo malo ugljikohidrata.

Kako domaću granolu uskladiti sa svojim prehrambenim navikama?

Domaća granola, kako je vidimo mi u Go Go Granoli, nije zamjena za mesnu hranu. Prepoznaju je i doručkuju vegetarijanci i vegani, ali granole nisu ekskluzivna hrana tih prehrambenih odabira.

Zapravo, kod domaćih granola uopće nije riječ o odnosu mesa i žitarica.

Riječ je o tome da stvorimo novu, bolju naviku i da doručkovanjem granola barem dvaput, triput tjedno zamijenimo brzu hranu po koju svratimo prilikom odlaska na posao ili koju pred spavanje grickamo iz čiste dosade, iako zapravo nismo gladni.

Treće tisućljeće općenito pred nas stavlja promjene u poimanju zdravlja, prehrane i kuhanja. Dovodi u pitanje naše predrasude o hrani. I u naše doručke unosi još jednu ponudu koja se zapravo prirodno nameće: hoćemo li već danas iskoristiti blagodati hrane biljnoga podrijetla ili ćemo za njom posezati tek nakon različitih liječničkih dijagnoza!?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)